Činjenice.eu

POLUISTINE

Petrov o privatizaciji vodoopskrbe - poluistina


OBJAVLJENO: 17.6.2019. FOTO: Facebook


OBJAVLJENO: 17.6.2019. FOTO: Facebook

POLUISTINE

Petrov o privatizaciji vodoopskrbe - poluistina

Predstavnici Mosta iznijeli su na konferenciji za medije prijedlog da pitka voda, kao ljudsko pravo, uđe u Ustav RH. Prema njihovim riječima, cilj ove inicijative je onemogućiti bilo kakav pokušaj privatizacije vode u budućnosti. Božo Petrov, predsjednik Mosta je pritom izjavio:

"Nema privatizacije vodoopskrbe. Svi slični primjeri u drugim zemljama jasno su pokazali da je ta praksa loša; da je cijena vode rasla, a da je kvaliteta usluge padala."

Termin "privatizacija vode" u svijetu se odnosi na davanje u koncesiju privatnim kompanijama izvorišta vode sa svrhom da pod određenim uvjetima provode uslugu vodoopskrbe stanovništva na određenom području i to naplaćuju po tržišnim cijenama. Drugim riječima, ono što sada u Hrvatskoj rade lokalne vodovodne tvrtke koje su u vlasništvu gradova i općina.

Privatizacija vodoopskrbe je u nekim dijelovima svijeta provedena od 1990-ih godina, a do danas je to vruća tema za političke i društvene debate, budući da postoje snažni argumenti na obje strane. Pobornici privatizacije vodoopskrbe tvrde da bi otvaranje te usluge tržištu i liberalizacija tog sektora doveli do poboljšanja usluge i smanjenja cijene, a protivnici strahuju da bi privatni sektor mogao dovesti do toga da dio stanovništva ostane bez pristupa vodoopskrbi kao i da privatni sektor ne može jamčiti jednaku kvalitetu usluge kao država.

U praksi postoje velike razlike u rezultatima među različitim primjerima. Privatizacija vodoopskrbe u Engleskoj i Walesu, na primjer, dovela je do poboljšanja kvalitete usluge i 30 posto niže cijene. Međutim, kompanije koje opskrbljuju kućanstva vodom konstantno su na meti javnih i političkih kritika za utjecaj na regulacije kako bi "ostvarivale veći profit", a dio stanovništva također i dalje smatra da bi cijena vodoopskrbe trebala biti niža.

Liberalizacija vodoopskrbe u Kolumbiji započela je 1996. godine i dovela do toga da danas više od petine urbanog stanovništva ove južnoameričke države opskrbljuju vodom privatne kompanije ili korporacije miješanog javno-privatnog vlasništva. Najviše ugovora s privatnim kompanijama sklopljeno je u siromašnijim dijelovima velikih gradova ili u siromašnijim općinama, a upravo je tamo postignut najveći napredak u dostupnosti usluge. Na primjer, grad Cartagena je do 2006. godine postigao potpunu dostupnost vodoopskrbe za sve građane, usprkos tome što je u grad u istom periodu doselilo pola milijuna siromašnih imigranata. 60 posto novih priključaka bilo je za one s najnižim primanjima.

S druge strane, protivnici liberalizacije naglašavaju primjer Berlina, gdje je Grad dao vodoopskrbu u privatizaciju 1994. godine da bi je 2011. na lokalnom referendumu prekinuli. Da bi vratio vodoopskrbu u svoje vlasništvo, grad je morao podići kredit na 30 godina i isplatiti privatnim kompanijama preko milijardu eura.

Ono što je bitno naglasiti, do toga u Berlinu nije došlo zbog pada kvalitete vode, već prvenstveno zbog snažnog utjecaja ideologije i zelenog nevladinog sektora koji je provodio kampanju protiv privatnog kapitala i profita. Cijena usluge je rasla s vremenom, ali otprilike na isti način kao što raste cijena vode s vremenom i u Hrvatskoj gdje to obavljaju isključivo poduzeća u javnom vlasništvu.

UKUPNA OCJENA: Izjava Bože Petrova je poluistinita i većim dijelom obmanjujuća.



Rezultati privatizacije vodoopskrbe su, dakle, različiti u različitim dijelovima svijeta. Izjava predsjednika Mosta, koji kategorički tvrdi da "privatizacija uvijek dovodi do rasta cijene i smanjenja kvalitete usluge" je obmanjujuća jer postoje i suprotni primjeri, kad je cijena snižena, a kvaliteta usluge poboljšana.

Ono što je možda još važnije, to je da u Hrvatskoj zasad nije poznat bilo kakav slučaj da je netko izrazio ozbiljnu nakanu liberalizacije tog sektora. Dok se u mnogim drugim dijelovima svijeta o tome raspravlja u političkim, društvenim i ekonomskim krugovima, kod nas nema rasprave jer proponenti privatizacije ili - točnije, liberalizacije - ne postoje. Nema političara na našoj sceni, a pogotovo parlamentarne stranke, koja se ikada založila za tu ideju. Takvi prijedlozi nisu došli ni iz medija ni iz privatnog sektora.

Postavlja se onda pitanje koja je uopće svrha ovakve inicijative Mosta. To je otprilike kao da su pokrenuli inicijativu protiv NASA-ine svemirske baze u Hrvatskoj iako NASA nikada nije ni uputila prijedlog da bi htjela ili mogla sagraditi svemirsku bazu u Hrvatskoj.

 

Portal Činjenice.eu služi za provjeru istinitosti informacija objavljenih na webu i tvrdnji političara, novinara i drugih javnih osoba. Naše informacije redovito provjeravamo i nadopunjujemo. Ukoliko znate nešto više o ovoj temi, javite nam se na e-mail: info@cinjenice.eu.

Teme

Pročitajte i ovo

Pratite nas:

Činjenice na Facebooku
Činjenice na Twitteru
Činjenice RSS feed

UVJETI KORIŠTENJA